Domaći kefir s kefirnim zrncima

Planirate li doživjeti stotu ili Priprema domaćeg kefira

Općenito
Kefir je fermentirani mliječni napitak kiselkasto-osvježavajućeg okusa. Dobiva se dodavanjem kefirnog startera u prahu ili kefirnih zrnaca u mlijeko. Smatra se da potiče s Kavkaza, te da su ga ljudi znali pripremati i prije 1000 godina. Kod nas se kefirna kultura naziva još tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, no kefirna zrnca nisu gljive. 
Kefirna zrnca, podsjećaju na cvjetaču i gumaste su konzistencije. Predstavljaju mješavinu: bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže veliki broj različitih dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira žive u mlijeku i nemaju rok trajanja.

Potrebni sastojci:
•    kefirna zrnca,
•    svježe mlijeko (najbolje sirovo od pašno držanih goveda),
•    staklena tegla,
•    pokrivalo za teglu kao što je kuhinjska krpa ili filter za kavu pričvršćen s gumicom,
•    ne-metalna žlica za povremeno miješanje,
•    originalni poklopac za teglu da je poklopimo kada kefir bude spravljen,
•    plastično cjedilo za odvajanje zrnaca od gotovog napitka.

Postupak
Kefirna zrnca koja ste dobili od prijatelja i poznanika trebaju se prvo malo “oporaviti” nakon puta. Stavite ih u staklenu posudu (najjednostavnije u teglu za zimnicu) i prelijte s malo mlijeka, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata (18-48h ovisno o temperaturi). Sutradan ih procijedite i taj prvi kefir bacite. 
Pola velike žlice zrnaca prelijte s približno 3 dl mlijeka i ostavite u tegli sljedećih 24h. Kefirni napitak je spreman kad se mlijeko zgusne. Cilj vam je dobiti fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako su zrnca samo kratko vrijeme bila na putu, možete odmah pripremiti kefir od njih. Procijedite ga kroz cjedilo s krupnijim rupicama, zrnca vratite u teglu i dodajte im odmah novo mlijeko.  Ono što ste dobili cijeđenjem je vaš zdravi kefir.
Vrijeme i temperatura su dva najvažnija parametra kod izrade kefira. Optimalna temperatura za vrenje je od 10°C do 25°C,  idealno 20-25°C. Temperature iznad  40°C ili ispod 4°C zaustavljaju proces vrenja. Toplo podneblje ubrzava poces stvaranja kefira na oko 18h. Ako ga ostavite predugo na toplome, zgusnuti će se i pretvoriti u sirni gruš i sirutku. Ako je vaš kefir grudvičast i prekisel, predugo ste ga ostavili na zrenju. Kvalitetno spravljen kefir je kremast i pitak-samo neznatno gušći od mlijeka. Spravljanje kefira je umjetnost, a ne znanost. Svatko od nas će krajnji proizvod tijekom vremena prilagoditi svom ukusu.

Koje mlijeko koristiti za kefir
Najbolje je za kefir koristiti sirovo (domaće) mlijeko dobiveno od goveda držanih na paši, ili ako nemate mljekomat u blizini, upotrijebite svježe mlijeko iz trgovina (nikako ono trajno jer iz njega su tvari izuzete i u njega su tvari dodane). Bakterije iz kefira razgrađuju mliječni šećer laktozu, zato ga mogu koristiti i oni koji ne podnose laktozu.

Napomena
Kefirna zrnca se razmnožavaju i biti će ih sve više i više.  Prema količini zrnaca, postupno povećajte i količinu mlijeka.  Jedna velika žlica zrnaca je dovoljna za 6 dl mlijeka. Kada dobijete previše kefirnih zrnaca, odvojite višak i poklonite prijateljima.
Ako ne možete svakodnevno konzumirati kefir, zrnca prelijte s malo mlijeka i ostavite u hladnjaku do 7 dana. Kada želite ponovno započeti pripremati kefir, počnite postupak od početka.

Koja je razlika između kefirnih zrnaca i kefirnog startera u prahu?
•    kefirna zrnca sadrže veći broj probiotika (preko 30) dok liofilizirana kefirna kultura sadrži samo oko 6 probiotika,
•    uz dobru brigu, kefirna zrnca se mogu upotrebljavati godinama dok se kultura u prahu koristi samo nekoliko puta,
•    na našim oglasnicima možete besplatno dobiti svoja kefirna zrnca, dok ćete za kulturu u prahu najvjerojatnije trebati izdvojiti novce.


Žitelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti i dobrom zdravlju, što se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neograničenoj konzumaciji kefira. Zato je i poznat kao „piće stogodišnjaka“. Za kefir se smatra da utječe na bolji san i smirenje živaca, zahvaljujući sadržaju triptofana, kalcija i magnezija. Značajna je njegova upotreba za obnovu crijevne flore nakon upotrebe antibiotika.
 

Napomena: Gornji tekst podliježe Zakonu o autorskim pravima i srodnim pravima. No, svi Premium članovi NUMS-a imaju pravo koristiti (umnažati, tiskati, kopirati) ovaj tekst u svrhu promocije svog mlijeka i mliječnih proizvoda. Obavezno uz tekst unesite i njegov izvor-logotip NUMS-a koji ćemo vam poslati na zahtjev. Sretno.
Autor: Vesna Mijat

Share This :